U utorak, 7. avgusta, promocijom romana “Oči boje cipela” mladog makedonskog pisca Petra Andonovskog, spuštene su zavjese na književni programa XXXI Barskog ljetopisa.
Ni kraće završnice, niti zagonetnijeg pitanja na kraju ovogodišnjeg književnog programa: “Šta će biti s knjigom?!”.
Moglo bi se, možda, “dim u dim”, kao Bili Piton u “Maratoncima”, odgovoriti: “Zapalićemo je”, da nije čuvenog citata da “rukopisi ne gore”.
Nikada, a posebno ne sada, kritika nikome nije mila. Ipak, istini za volju, korisna je. Živimo u vremenu kada su ideali posustali i kada apatija impregnira svaki kreativni napor i obesmišljava svaku akciju.
“Gospodo draga”, knjiga nije, bez obzira na novu lokaciju promocija, ulogu moderatora i selektora, “nestala bez traga”, ona je samo… “Tu priču zna svako, od vraga do popa” (…) “pratila karte” i došla do zamora od kulturnog i obrazovnog uzdizanja koji je obogatio javni prostor novim uzorima - ljudima “bez osobina”…
“Džaba vam novci moji sinovci, džaba vam bilo dobre volje. I pogledi čvrsti, lepljivi prsti…”. Ona, ipak vara malo bolje.
Djela i autori koji su bili predstavljeni na XXXI Barskom ljetopisu svojom su pojavnošću i besjedom potvrdili da su prepoznati i prozvani tumači jedne nove estetike koja nije u službi razaranja modernih oblika, radi oblika i eksperimenta iliti pukog vasrkrsavanja prošlosti, već u službi koegzistencije stilova i antinomskog saglasja, kao i sinergije sveukupnog stvaralačkog prostora ex Jugoslavije, u kojem su identitetske uloge ispremještane, ali ipak, uprkos svim pretumbacijama, i dalje nose “zajednički krov” misli i ideja.
Među prvima, u književnom dijelu Barskog ljetopisa, predstavio se jedan od najvažnijih rock-novinara Jugoslavije Dušan Vesić. Na promociji Vesićeve knjige o blistavom daru i tragičnom kraju najveće heroine jugoslovenskog rock’n’rolla Margiti Stefanović – Magi, “tražila se stolica više”. Moderator večeri bio je Željko Milović, publicista, književnik i muzički kritičar iz Bara, autor monografije “Istorija crnogorskog pop roka 1956-2013”.
Slovenački pisac Jurij Hudolin, iako mu je bila rezervisana avio karta Ljubljana – Podgorica, nije doputovao.
Roman „Silencio“ „rekonstruisana i domaštana biografija kapriciozno genijalnog i genijalno kapricioznog Bobija Fišera…“ bio je drugi, veoma posjećeni književni program. Zahvaljujući lucidnom mladom Baraninu dr Vladimiru Vujoviću i prof. dr Vladislavi Gordić Petković, koja je nadahnuto govorila o romanu koji je prošle godine objavljen u okviru ugledne edicije “Prva knjiga” Matice srpske, publika je mogla da dopre do tajni “tišine”, na koju sugeriše i naziv romana. Tišinu potrebnu za šah, tišinu koja, na kraju sabira sve… Tišinu koja simbolizuje Fišerovu odvojenost i samoću, koja je, kao i za šah, potrebna i da bi se pisalo i stvaralo.
Književnik Sabahudin Hadžialić (BiH) je na Barskom ljetopisu iscrtao “Raskršće svjetova”. On je, u sklopu treće večeri književnog programa Ljetopisa, svojom knjigom “Kutija života”, zanimljive i intrigantne povijesno-biografske sage, pobudio interesovanje temom prozvanih čitalaca. “Sabahudin Hadžialić, u liku bosanskog nsane Mehrida Čengića, svjestan ograničenja što ih povijest nudi, otvorio je kutiju u kojoj su pohranjene tajne njegovih predaka i sučelio ih sa zbiljom vlastitog življenja”. Nastavak slijedi… Moderatorka večeri bila je prof. dr Gordana Leković.
Roman “Andrićeva lestvica užasa” pred, do zadnjeg mjesta ispunjenjom Balskom dvoranom Dvorca kralja Nikole u Baru, još je jednom potvrdio veliko interesovanje publike za Basovo stvaralaštvo. Naime, Basara je je kroz sudbinu glavnog junaka “Lestvice” poručio da naši putevi nijesu uvijek naklonjeni putniku (piscu). Tako, njegov junak neočekivano “skreće sa puta” i svraća kod jednog starog prijatelja. Susret dva stara znanca pretvara se u u neobuzdan i bespoštedan dijalog, koji iz temelja vrši seciranje svih lokalnih i nacionalnih svetinja, kao i mitova o njima, „pod aurom borbene gluposti, primitivizma i iskvarenosti…”. Moderator večeri bio je dr Zoran Živković.
Nakon Basare, kao peti program književne scene Ljetopisa izronio je dugo očekivani roman Aleksandra Saše Bečanovića “Arcueil – Iluzorni Almanah“. Priča o “božanskom markizu”, francuskom misliocu, piscu i amblematičnom otpadniku Markizu de Sadu“. Odluka da piše baš o Markizu de Sadu, proistekla je iz stanovišta da je Francuska bila važno intelektualno i kulturološko poprište: “Za mene je Francuska važna jer neki od njihovih velikana, bilo na prostoru romana, poezije ili kritike i filozofije su bili presudni u mom ‘intelektualnom razvoju’, posebno jedna vrsta proze koja kod nas nije toliko popularna – tzv. dekadentni pisci. Tako da uvijek osjećam neku vrstu intelektualnog duga prema toj francuskoj tradiciji. I kao filmskom kritičaru francuska misao mi je posebno važna, jer da nije bilo Francuske mi danas ne bismo gledali film kako ga gledamo...”, Istakao je na promociji Bečanović. Moderator večeri bio je Andrej Nikolaidis.
Pisac, esejista i polemičar Jovica Aćin, na ovogodišnjem Barskom ljetopisu predstavio se svojim romanom „Srodnici“.Publika Ljetopisa mogla je da se uvjeri da je riječ o “zanimljivom kolopletu sižejnih tokova, motiva potrage, lutanja i spoznavanja, uobličenih kroz detektivske i elemente fantastične književnosti…”. Prijemčivosti predstavljenog štiva, čiji glavni junak, saznavši da priča o njegovom porijeklu vodi sve do dalekih Pirineja, zajedno sa sinovima odlazi na put do Španije, pridonijela je i moderatorka večeri Nikoleta Dabanović, koja je, uz autora, ukazala na univerzalnu znakovnost ove uzbudljive pripovijesti - mape usmenih predanja i putokaza u traganju za našim stvarnim i fantomskim precima.
Dan uoči premijere pozorišne predstave “O Miševima i ljudima”, 22. jula, u okviru književnog programa, na platou ispred Knjaževe bašte održano je književno veče posvećeno Stajnbekovom djelu, kao i njegovoj pozorišnoj interpretaciji na Ljetopisu. Tom prilikom zainteresovana publika je imala priliku da čuje zanimljivu opservaciju reditelja predstave Dina Mustafića i autorke dramatizacije Stelu Mišković, sa kojima je o Stajnbekovom djelu nadahnuto razgovarala prof. Maja Simović iz Bara.
Na književnoj sceni XXXI Barskog ljetopisa priređeno je 24. jula internacionalno predstavljanje poznatog izraelskog književnika Jicaka Bar Josefa. Tom prilikom promovisan je njegov roman “Sećanje na ljubav“. Moderator večeri bio je Zoran Hamović, direktor i glavni urednik IK „Clio“, koja je i objavila Jicakov roman „Sećanje na ljubav“. “Sećanje na ljubav” autobiografski je roman. Radnja počinje smrću piščevog oca koji je i sam bio čuveni književnik Jošua Bar Josef. Autor (sin, n.n) pokušava da shvati svog oca, koji je potekao iz ultraortodoksne porodice, ali je raskinuo tu tradiciju i ostavio svoju porodicu zbog poroka života. Jicak je, uz pomoć prevoditeljke sa hebrejskog jezika Dušice Stojanović Čvorić, s publikom “Barskog ljetopisa” podijelio iskrenu i potresnu priču o ljubavi i komplikovanom odnosu između oca i sina.
Nakon Jicaka Bar Josefa, o danteovskom istraživanju sebe, svoje poezije, kao i svijeta oko nas govorio je dobitnik prošlogodišnje Nagrade za poeziju “Risto Ratković” pjesnik Balša Brković. U inspirativnom razgovoru sa Aleksandrom Sašom Bečanovićem, moderatorom večeri, takođe pjesnikom, Brković je između ostalog, za zbirku pjesama “Crno igralište”, naglasio da: “crno igralište jednako kao metafora važi, koliko za kosmos, toliko za ljudsku dušu. Svi oni prostori u kojima se mi na neki način presudno potvrđujemo su naša velika igrališta. A to što su ona na neki način crna govori, u suštini, koliko smo osuđeni da ponekad tragamo za istinom u mraku. To jeste poenta poezije (..) Ovo vrijeme ima neke svoje probleme, a možda je baš to razlog da umjetnost ovog vremena bude velika i zanimljiva.”
Na pretposljednjoj književnoj večeri XXXI Barskog ljetopisa, svojim romanom - prvijencem „Domodržnica“, predstavila se dramaturškinja Ružica Vasić. Moderator večeri bio je Novak Govedarica. Romanom “Domodržnica“, Ružica Vasić kazuje priču o ženi, koja “drži dom”. Ponajprije fizičkim pregalaštvom, ali možda važnije od toga, emocionalnom i duhovnom posvećenošću i svođenjem na “granice” toga doma…
Možda, “Domodržnicu”, kao i cjelokupan književni program XXXI Barskog ljetopisa najbolje ilustruje citat: “Vidite, ja ne verujem da će svet nestati udarom meteora ili višestrukim pucanjem zemljine kore. Svet će, ako ikada nestane, nestati zbog mira, harmonije i konformizma kojem težimo...”.
Priredio: Milun Lutovac
Izvor: BARinfo
