Loading...

Otvorena izložba „Internacionalna grafika malog formata“ u Baru

Umjetnička galerija „Velimir A. Leković“

Izložba „Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26“, čiji je selektor Goran Ćetković, otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, u okviru likovnog programa festivala „Barski ljetopis“.

Autorka projekta je redovna profesorica Vesna Bošković, dok je izložbu otvorila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović.

Miranović je kazala da izložba, u vremenu brzog smjenjivanja slika koje jedva uspijevamo da registrujemo, od posmatrača zahtijeva upravo suprotno – da uspori, priđe bliže i obnovi iskustvo pažljivog gledanja.

Prema njenim riječima, mali format nije umanjena verzija „velike“ umjetnosti, već posebna disciplina pogleda i prostor koncentracije u kojem svaka linija, tekstura i praznina dobijaju na intenzitetu.

„Pred ovim radovima posmatrač ne ostaje na bezbjednoj udaljenosti, već im mora prići i ući u njihov intimni prostor“, kazala je Miranović.

Ona je navela da postavka obuhvata širok vremenski i stilski raspon, uspostavljajući dijalog između istorijskog nasljeđa grafike, reprezentativnih ostvarenja umjetnika druge polovine 20. vijeka i savremene selekcije od 120 radova.

„Umjesto linearnog razvoja, pred nama se otvara svojevrsni atlas grafičkog mišljenja – od matrice i ručnog otiska do digitalne slike, od ekspresivne figure do geometrijskog znaka, od naracije i simbolike do povlačenja predstavljačkog u trag, znak ili prazninu“, navela je Miranović.

Podsjetila je da istorijsko i kulturološko sjećanje na grafiku u Crnoj Gori seže do kraja 15. vijeka i štamparije Crnojevića, čime je uspostavljena dublja genealogija slike umnožene otiskom na prostoru koji je od početaka bio mjesto susreta različitih kultura i tradicija.

Prema njenim riječima, izložba nastavlja tu tradiciju razmjene, dok njeno međunarodno obilježje ne počiva samo na geografskom porijeklu učesnika, već prije svega na interkulturalnom dijalogu, susretu različitih umjetničkih jezika, stilova i generacijskih iskustava.

Miranović je ukazala i na djela iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore, iz poklon-zbirke Boža Biškupića, u kojima se prepoznaju snaga jugoslovenske grafičke škole i izrazite individualne poetike.

Posebne cjeline postavke posvećene su francuskoj grafičarki Astrid de la Forest, Vladimiru Veličkoviću i Miodragu Dadu Đuriću. Njegov ciklus „Bifon“, koji čine 24 grafike, Miranović je opisala kao bestijarij hibridnih bića u kojem čudovišnost nije izuzetak, već moguća istina tijela i svijeta, odnosno slika civilizacije koja se neprestano reprodukuje i raspada.

Govoreći o savremenoj selekciji, kazala je da grafika danas nema dominantnu tehniku niti jedinstvenu estetiku. Bakropis, akvatinta, suva igla, linorez, drvorez, serigrafija i slijepi tisak ravnopravno se pojavljuju uz digitalnu grafiku, kombinovane postupke, mokulito, plutotisak i pigmentnu foliju.

„Više se ne postavlja pitanje da li je autentičnija tradicionalna ili digitalna grafika, već da li je izabrani postupak nužan za značenje rada. Najuspjelija djela u postavci upravo su ona u kojima tehnika nije puka demonstracija vještine, već aktivni nosilac ideje“, istakla je Miranović.

Ona je ocijenila da, kao i u svakoj široko postavljenoj međunarodnoj selekciji, kvalitet radova nije potpuno ujednačen. Uz djela visoke formalne i konceptualne preciznosti nalaze se i ona koja ostaju na nivou skice, dekorativnog znaka ili vizuelne dosjetke.

Ipak, prema njenim riječima, ta raznovrsnost postavci daje poseban karakter i pokazuje stvarno stanje savremene grafike – medija koji čuva disciplinu zanata, pregovara sa digitalnom tehnologijom, preuzima jezik popularne kulture i traži nove načine govora o tijelu, prostoru, ekologiji, sjećanju, politici i identitetu.

„Značaj ove izložbe nije u tome što nudi konačnu definiciju grafike, već što pokazuje da takva definicija danas više nije ni moguća ni potrebna. Grafika opstaje upravo zato što se mijenja i što u svakoj tehnološkoj transformaciji čuva ideju traga – traga ruke, matrice, pritiska, reza, greške, ponavljanja ili digitalne intervencije“, kazala je Miranović.

Zaključila je da djela malih dimenzija i velikog izražajnog raspona podsjećaju da pažnja nije samo način gledanja, već i oblik otpora površnosti i brzini savremene vizuelne kulture.

„Priđite ovim radovima bez žurbe, zadržite se pred njihovim razlikama i dopustite da vam se pojedini od njih otvore kroz uzajamno i postepeno otkrivanje“, poručila je Miranović.

Izložba „Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26“ biće otvorena do 6. avgusta.

Izvor: Kulturni centar Bar

{{komentar.osoba}} :

{{komentar.tekst}}