Loading...

Pištalo na Trgu pjesnika: Putovanje je umjetnost viđenja

Trg pjesnika

Književni program 40. festivala „Grad teatar“ nastavljen je na Trgu pjesnika u Budvi gostovanjem Vladimira Pištala, koji je predstavio zbirku putopisnih priča „Luke“.

Razgovor sa autorom vodio je pjesnik, esejista i književni kritičar Nenad Šaponja, koji je na početku večeri kazao da je Pištalo trenutno najprevođeniji domaći autor.

„Roman ‘Tesla, portret među maskama’, koji smo ovdje predstavljali tačno prije 15 godina, u međuvremenu je preveden na 21 jezik, a i dalje se prevodi. Sve svjetske velesile su pokrivene, brojne evropske zemlje, ali je preveden, recimo, i na malajalamski jezik“, naveo je Šaponja.

Pištalo je publici pročitao odlomak iz knjige posvećen Krfu, povezujući taj prostor sa Bokom i istorijskim pomorskim vezama.

„Krf ima dva ostrva koja mnogo liče na peraštanska. Danas ponovo ulazim u Budvu i vidim venecijanskog lava. To je bila ista država. Krf nikada nije pripadao Turskoj. Peraštani su bili poznati po hrabrosti i odvažnosti da se upute na istočna tržišta, koja su bila opasnija, ali su donosila više prihoda“, kazao je Pištalo.

Govoreći o smislu putovanja, istakao je da ne putuje samo da bi vidio, već da bi naučio da gleda.

„Putovanje je umjetnost viđenja, ali i suočavanje sa svojim drugim ili alternativnim životom. I dalje je potrebno selo da odgoji dijete, samo što je to sada globalno selo. Stalno smo otvoreni prema prizorima iz drugih krajeva svijeta i određeno znanje o svijetu postalo je prirodno“, rekao je Pištalo.

Šaponja je ocijenio da „Luke“ nijesu klasična putopisna knjiga i da se mogu čitati i kao roman o percepciji pripovjedača.

„Knjiga nema junake. Ako se neki i pojavljuju, oni su sjenke, a sve je u funkciji naratorovog toka svijesti i percepcije. Vladimir je bio na svim mjestima o kojima piše i svi ti prostori predstavljeni su različitim tehnikama – kroz istorijsku priču, događaj ili esej“, kazao je Šaponja.

Prema njegovim riječima, čitalac kroz ovu knjigu putuje očima autora, koji uočava slojeve svijeta koji nijesu lako vidljivi.

Pištalo je objasnio da knjiga nema podnaslov „putopisi“ jer sadrži i mikropriče i kratke portrete ljudi, dok je u središtu autorov lični doživljaj različitih prostora.

„To su neutilitarni putopisi, jer je riječ o potrazi i vrsti promjene koju čovjek doživljava odlazeći negdje. Dučić je govorio da čovjek koji je posjetio Egipat ima jedno čulo više, a Crnjanski da ne može vjerovati da neko može biti isti prije i poslije posjete Veneciji“, rekao je Pištalo.

On je podsjetio da je putopis jedna od najstarijih književnih formi, navodeći kao primjere „Odiseju“, „Alisu s one strane ogledala“, „Guliverova putovanja“ i „Ep o Gilgamešu“.

„Čovjek se na putovanjima osjeća besmrtan, kao što se i u ljubavi može osjećati besmrtan. Ljudi imaju strast prema putovanjima zato što se izmjeste iz svog života i osjete tu besmrtnost. Putopis je pronalaženje mjesta izvan vremena i istupanje iz njegovog toka na neko privilegovano mjesto sa privilegovanim pogledom“, kazao je Pištalo.

Tokom večeri bilo je riječi i o destinacijama opisanim u knjizi, kao i o nastanku romana „Pesma o tri sveta“. Šaponja je podsjetio da mu je Pištalo ideju za taj roman prvi put ispričao upravo u Budvi, prije 15 godina, dok su plivali na Slovenskoj plaži.

Pištalo je potvrdio da je zaplet romana nastao u Budvi.

„Moje ime bilo je na ovim časnim zidinama još 1991. godine, kada je održana ‘Beogradska manufaktura snova’, i to mi je ostalo u veoma prijatnom sjećanju. Tačno je da je ‘Pesma o tri sveta’ nastala u Budvi. Zaplet se rodio dok smo bili na bovama na Slovenskoj plaži. To je barokna priča i ozbiljna istorijska rekonstrukcija venecijanske Boke iz 18. vijeka“, objasnio je Pištalo.

Autor je potom pročitao „Manifest putnika“, a publici je saopšteno i da je roman „Pesma o tri sveta“ nedavno objavljen u Sloveniji.

„U Budvi sam dobio vijest da se pojavilo slovenačko izdanje, a ‘Tesla’ je preveden i na nepalski, kao jedina naša knjiga“, rekao je Pištalo.

Veče na Trgu pjesnika završeno je razgovorom autora i moderatora sa publikom.

Izvor: Grad teatar

{{komentar.osoba}} :

{{komentar.tekst}}