Loading...

Premijera „Kjare Zorzi“ 23. jula na sceni Između crkava

Scena između crkava

Premijera predstave „Kjara Zorzi, pseudo-istorijska komedija o teatru i domovinskoj sigurnosti“, prema tekstu Ljubomira Đurkovića, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena u četvrtak, 23. jula u 21 h, na sceni Između crkava u Budvi.

Predstava nastaje u koprodukciji JU „Grad teatar“ Budva i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Cetinje.

Predstava i proces njenog nastanka predstavljeni su na konferenciji za novinare održanoj u kafeu „Raspućin“, u Turističkom naselju „Slovenska plaža“.

Direktorica JU „Grad teatar“ Ivana Lazović kazala je da su pripreme počele u januaru, kada je u razgovoru sa rediteljkom Anom Vukotić dogovoreno postavljanje Đurkovićevog teksta.

„Grad teatar je od njegovih nasljednika otkupio prava za izvođenje predstave i ovom prilikom zahvaljujemo kompletnoj porodici koja nam je izašla u susret i omogućila da vrlo brzo krenemo u realizaciju projekta“, navela je Lazović.

Ona je podsjetila da je ugovor sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“ prvi koprodukcijski sporazum potpisan povodom jubilarnog 40. festivala „Grad teatar“. Probe su počele 5. juna na Cetinju, dok se od 15. jula rad odvija na sceni Između crkava, za koju je Đurković i napisao komad.

Direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Luka Radović istakao je da toj instituciji predstavlja posebnu čast što učestvuje u postavljanju teksta jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih dramskih pisaca.

„Ljubomir Đurković bio je direktor i umjetnički direktor Kraljevskog pozorišta ‘Zetski dom’, pa nam predstavlja posebnu čast što radimo njegov tekst upravo u godini kada Grad teatar obilježava četiri decenije postojanja“, kazao je Radović.

Rediteljka Ana Vukotić čestitala je jubilej festivalu, navodeći da je malo manifestacija u Crnoj Gori koje imaju takav kontinuitet.

„Ovaj proces bio je veoma težak, ali i izuzetno kreativan. Imala sam sjajnu glumačku ekipu i autorski tim, bez kojih ne bih mogla da dođem do rezultata koji nam je svima bio važan“, rekla je Vukotić.

Prema njenim riječima, prilagođavanje ambijentalnom prostoru bilo je zahtjevno, posebno nakon dva mjeseca intenzivnih proba na Cetinju, ali je proces ušao u završnu fazu.

„Predstava se oblikuje do posljednjeg trenutka i uvijek postoji još neki detalj koji treba doraditi. Sada treba da pronađemo snagu i radost igre, koja dolazi kada prođu svi problemi“, kazala je rediteljka.

Dramaturškinja Željka Udovičić Pleština navela je da je autorski tim posebno inspirisalo Đurkovićevo poigravanje istorijskim činjenicama, kolektivnim sjećanjem, legendama i savremenošću.

„Taj mozaik omogućio nam je da progovorimo o Budvi na razmeđi kultura i religija, na raskršću Istoka i Zapada, o prostoru koji se bori za svoju slobodu i samostalnost. Đurković se pseudo-istorijskim, ali i istorijskim motivima bavi kroz umjetnost i kulturu, prije svega kroz pozorište i riječ na vlastitom jeziku“, istakla je Udovičić Pleština.

Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Sonja Vukićević, koja je podsjetila da je u različitim ulogama dio festivala već četiri decenije.

„Ova predstava ima izuzetnu autorsku ekipu, a naročito glumačku postavu. Glumci su sjajni i veoma posvećeni pokretu. Ponosna sam što sam svih ovih godina dio velike festivalske priče“, kazala je Vukićević.

Scenograf Aleksandar Vukotić ocijenio je da je tokom rada ostvarena sinergija potrebna da svi scenski elementi funkcionišu kao cjelina.

Kostimografkinja Lina Leković objasnila je da kostimi ne govore samo o vremenu u kojem je radnja smještena, već kroz različite vizuelne uticaje dočaravaju duh grada.

„Tekst je pseudo-istorijski i pun humora, pa nam je bilo važno da kombinujemo istorijske reference sa savremenim elementima i zadržimo humor i igru u kostimu“, kazala je Leković, dodajući da predstava sadrži veliki broj ručno izrađenih perika, maski, šešira, odjevnih predmeta i obuće.

Konsultantkinja za jezik Božena Jelušić bavila se istorijskim kontekstom i literaturom vremena u kojem je radnja smještena.

„Predstava, tri godine prije velikih istorijskih previranja krajem 18. vijeka, govori o malom gradu na rubu Mletačke Republike koji pokušava da sačuva kulturni kod, uspostavi drugačije odnose u kulturi i formira pozorište“, kazala je Jelušić.

Ona je navela da je riječ o borbi malog naroda za sopstvenu kulturu u vremenu velikih istorijskih promjena, ali i da predstava može snažno da komunicira sa savremenim trenutkom.

Naslovnu ulogu tumači Ana Vujošević, koja je Kjaru Zorzi opisala kao simbol duhovnosti, radosti i životne energije.

„Ona nije samo neko ko donosi teatar i kulturu, već osoba koja je otišla iz Crne Gore, upoznala drugačiji svijet i pokušava da taj duh prenese svom gradu i oplemeni ga“, kazala je Vujošević.

Prema njenim riječima, komad govori o teatru, kulturi i domovinskoj sigurnosti, pitanjima sa kojima se Crna Gora suočava i danas.

Dejan Ivanić poručio je, citirajući Konta Zanovića: „Evo me, Budvo, vraćam ti se“, dok je Pavle Prelević kazao da će glumačka ekipa tek u susretu sa publikom saznati dokle je stigla tokom zahtjevnog procesa rada.

Stevan Vuković istakao je da mu posebno znači učešće u projektu kojim se obilježava 40 godina festivala, kao i prilika da prvi put igra u Đurkovićevom komadu. U predstavi tumači Don Antuna Kojovića, značajnu ličnost budvanske istorije.

Miloš Pejović kazao je da u predstavi predstavlja svojevrsni kontrapunkt venecijanskom duždu, pokušavajući da kroz lik prikaže postepeni raspad Venecije.

Luka Stanković uputio je publici poziv da dolazi u pozorište.

„Neko dolazi zbog zabave, neko zbog kulture. Ako neko dođe zbog zabave, možda ponese i malo kulture. Ako dođe zbog kulture, možda ponese i malo zabave. Važno je da dolazimo u pozorište“, rekao je Stanković.

Davor Perunović kazao je da mu je posebno zadovoljstvo što prvi put učestvuje u projektu u Crnoj Gori i na festivalu „Grad teatar“, dok je Miloš Kašćelan istakao odgovornost prema istorijskim ličnostima i porodici Zanović.

„Danas se veoma lako mogu povući paralele između vremena o kojem predstava govori i vremena u kojem živimo. Najteže je bilo prikazati potrebu za slobodom i ono što svaki pojedinac jeste u vremenu kada se od ljudi očekuje da budu dio mase“, kazao je Kašćelan.

Muziku za predstavu komponovao je Ivan Marović. Autorski tim čine rediteljka Ana Vukotić, dramaturškinja Željka Udovičić Pleština, scenograf Aleksandar Vukotić, kostimografkinja Lina Leković, koreografkinja Sonja Vukićević i konsultantkinja za jezik Božena Jelušić.

U predstavi, prema redosljedu pojavljivanja, igraju Dejan Ivanić, Pavle Prelević, Ana Vučković, Davor Perunović, Luka Stanković, Jelena Minić, Zoran Vujović, Stevan Vuković, Ana Vujošević, Miloš Kašćelan, Radmila Škuletić, Miloš Pejović i Ognjen Sekulić.

Nakon premijere 23. jula, reprizna izvođenja zakazana su za 24, 25. i 26. jul u 21 h, na sceni Između crkava.

Izvor: Grad teatar

{{komentar.osoba}} :

{{komentar.tekst}}