Izložba „Sinergija različitosti“ u Njegoševoj biljardi

U petak, 7. maja u 14 časova, u Njegoševoj Biljardi na Cetinju, biće otvorena izložba narodnih nošnji manjinskih naroda, pod nazivom "Sinergija različitosti", u organizaciji Narodnog muzeja i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM). Nastala je kao rezultat nedavno potpisanog memoranduma o saradnji između Narodnog muzeja i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM).

Na izložbi je prezentovan 21 komplet muških i ženskih, seoskih i gradskih, svakodnevnih i svečanih narodnih nošnji manjinskih naroda Crne Gore, kao i više pojedinačnih odjevnih elemena. Izloženi primjerci su većim dijelom vjerno izrađene replike, nastale kao produkt Projekta "Izrada replika karakterističnih narodnih nošnji sa teritorije Crne Gore", realizovanog u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu. Za njihovu izradu zaslužne su radionice Niti od zlata i Šarenica, kao i kvalifikovani pojedini Nexhmija Vucetoviq, Aljo Medunjanin i Draga Redona. Narodni muzej je protekle tri godine na poklon dobio nekoliko narodnih nošnji manjinskih naroda, koje će takođe biti izložene. Nafija Liharević iz Bara je Narodnom muzeju poklonila žensku krajinsku nošnju, Ljuljeta Avdiu Cura iz Ulcinja žensku anamalsku nošnju i Ava Vukić iz Bara žensku nošnju iz Mrkojevića. 

U katalogu izložbe, etnološkinja Tatjana Rajković je zapisala da je nastala sa željom da se vrednuje i promoviše bogatstvo i raznovrsnost tradicionalnog načina odijevanja manjinskih naroda Crne Gore, odnosno sa ciljem da se kreativnost i složenost različitih stvaralačkih vizija i senzibiliteta iskazanih kroz narodne nošnje, interpretira kao sinergija isprepletenosti različitih kultura.

"Bogata šarolikost i brojne kulturološke osobenosti svjedoče o narodnom životu i stvaralaštvu koje se vjekovima akumuliralo na teritoriji današnje Crne Gore i upravo to obilje različitosti, nastalo kao refleksija kulturnog, etničkog i vjerskog identiteta svih koji nastanjuju ove prostore, predstavlja suštinske vrijednosti koje posjedujemo, bogatstvo koje integrisano u jedinstvenu cjelinu čini neizostavan dio našeg sveukupnog kulturno-istorijskog nasljeđa. Kao rezultat isprepletenosti stanovništva različitog nacionalnog i vjerskog sastava, nastala je osobena kulturna riznica iz čijeg se bogatog i raznolikog nasljeđa, kao posebna dragocjenost izdvajaju narodne nošnje. Iznikle iz najdubljih osjećanja, potreba i stvaralačke moći prošlih generacija, narodne nošnje su imale nesumnjivo velik značaj u prošlosti. Poput svih drugih kulturnih elemenata, na svom razvojnom putu trpjele su brojne promjene, mijenjale se i prilagođavale, modifikovale ili dopunjavale, zavisno od datih prilika i shvatanja ljudi u pojedinim epohama", zapisala je Rajković i zaključila da prezentovanim primjercima nošnji nije moguće u potpunosti obuhvatiti i predočiti sveukupno bogatstvo i raznovrsnost tradicionalnog odijevanja manjinskih naroda i etničkih grupa koje bitišu na ovim prostorima, ali je moguće doživjeti i donekle spoznati njihove estetske vrijednosti i mnogobrojna likovna i simbolička značenja.

Na izložbi su prezentovane vjerno izrađene replike i originalni primjerci narodnih nošnji u vlasništvu Etnografskog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore i folklornih ansambala „Duga“ iz Berana, „Boka“ iz Tivta i „Rožaje“ iz Rožaja: ženska bošnjačka/muslimanska gradska nošnja iz Pljevalja, muška i ženska bošnjačka/muslimanska seoska nošnja iz sjeveroistočne Crne Gore, muška i ženska bošnjačka/muslimanska gradska nošnja iz Rožaja, muška albanska nošnja iz sjeveroistočne Crne Gore, ženska albanska nošnja iz okoline Rožaja, nevjestačka bošnjačka/muslimanska nošnja iz Plava, ženska albanska nošnja iz Plava, malisorska muška i ženska nošnja, nošnja Bokeljske mornarice, ženska dobrotska nošnja, muška muslimanska/bošnjačka begovska nošnja iz Bara, muška muslimanska/bošnjačka gradska nošnja iz barsko-ulcinjske oblasti, spičanska, anamalska, šestanska i bregasorska ženska nošnja i ženske nošnje iz Mrkojevića i Krajine.

O postavci će govoriti etnološkinja Etnografskog muzeja NMCG, Tatjana Rajković, a izložbu će otvoriti akademik Zuvdija Hodžić. Autori izložbe su Tatjana Rajković i Eldar Lakota.

Otvaranja izložbe će biti organizovano uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera u suzbijanju pandemije korona virusa i biće prenošena "on line" preko zvaničnih Facebook i Instagram stranica Narodnog muzeja.

Izložba će trajati do 7. juna 2021. godine.